<< 33 <<

Ivo Andrić - Travnička hronika - 3. glava (2)

>> 35 >>

Bez činovnika i saradnika, morao je sam da piše i prepisuje i radi sve kancelarijske poslove. Bez znanja jezika i poznavanja zemlje i prilika, nije mu ostalo ništa drugo do da uzme u službu Davnu, kao tumača Konzulata. Vezir mu je velikodušno ustupio svoga lekara, a Davna je bio oduševljen što mu se pruža prilika da stupi u francusku službu. Davil ga je najmio sa velikim nepoverenjem i prikrivenom odvratnošću, rešen da mu poverava samo takve poslove za koje i vezir može da zna. Ali je uviđao i sam kako mu je taj čovek bio neophodan i od stvarne koristi. Davna je odmah uspeo da dobavi dva pouzdana kavaza, jednog Arbanasa i jednog Hercegovca, da uzme u svoje ruke poslugu i da odmeni konzula u mnogim sitnim, neprijatnim poslovima. Radeći svaki dan sa njim, Davil ga je posmatrao i sve bolje upoznavao.

Od rane mladosti na Istoku, Davna je primio mnoge osobine i navike Levantinca. A Levantinac je čovek bez iluzija i skrupula, bez obraza, to jest sa više obrazina, prisiljen da glumi čas snishodljivost, čas hrabrost, čas potištenost, čas oduševljenje. Jer sve su to za njega samo neophodna sredstva u životnoj borbi, koja je na Levantu teža i složenija nego u ma kome drugom kraju sveta. Stranac, koji je bačen u tu nejednaku i tešku borbu, potone sav u njoj i izgubi pravu ličnost. On vek provede na Istoku, ali ga upozna samo nepotpuno i jednostrano, to jest samo sa gledišta koristi i štete u borbi na koju je osuđen. Ti stranci, koji ovako kao Davna ostanu da žive na Istoku, u većini slučajeva prime od Turaka samo rđave, niže strane njihovog karaktera, nesposobni da uoče i usvoje ijednu od njihovih dobrih, viših osobina i navika.

Davna, o kome ćemo još imati prilike da govorimo, u mnogome je bio takav čovek. Bio je veliki sladostrasnik u mladosti, i dodir sa Osmanlijama nije ga u tome ničem dobrom naučio. A ljudi te vrste, kad život čula protutnji i sagori, ostaju mračni, gorki i teški sebi i drugima. Bezgranično pokoran i do podlosti malen pred silom, vlasti i bogatstvom, bio je drzak, svirep i nemilosrdan prema svemu što je slabo, siromašno i nesavršeno.